Lesson 6:
Written in Stone!
Lekcija 7 od 27 • ⏱ 10–15 minuta • ✅ Besplatno • 📖 Biblijski
Izgubljeni dan historije
Subota je četvrta zapovijed i služi kao spomenik stvaranju.
LEKCIJA 7: Izgubljeni dan historije
1. Kojeg dana je Isus obično obavljao bogosluženje?
„I dođe u Nazaret, gdje je odrastao; i po običaju svom uđe u sinagogu na dan subotnji, i ustade da čita.“ Luka 4:16.
Odgovor: Isusov običaj je bio da se moli u subotu.
2. Ali koji dan historije je izgubljen?
Sedmi dan je subota (odmor) Gospoda, Boga tvog (Izlazak 20:10).
Kad je prošla subota, vrlo rano ujutro, prvog dana u sedmici, dođoše na grob po izlasku sunca (Marko 16:1, 2).
Odgovor: Potrebno je malo detektivskog rada da bi se odgovorilo na ovo pitanje. Mnogi vjeruju da je Šabat prvi dan u sedmici, nedjelja, ali Biblija zapravo kaže da je Šabat dan koji dolazi neposredno prije prvog dana u sedmici. Prema Svetom pismu, Šabat je sedmi dan u sedmici, odnosno subota.
3. Odakle potiče Šabat?
U početku stvori Bog nebo i zemlju. I sedmoga dana svrši Bog djelo svoje koje učini, i počinu sedmoga dana od svega djela svoga koje učini. Tada Bog blagoslovi sedmi dan i posveti ga (Postanak 1:1; 2:2, 3).
Odgovor: Bog je stvorio subotu u vrijeme stvaranja, kada je stvorio svijet. Odmarao se u subotu, blagoslovio je i posvetio, to jest, odvojio ju je za svetu upotrebu.
4. Šta Bog kaže o suboti u Deset zapovijedi?
Sjećaj se dana subotnjeg da ga svetkuješ. Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao, a sedmi dan je subota Gospodu, Bogu tvome. U taj dan ne radi nikakav posao: ni ti, ni sin tvoj, ni kćerka tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni stoka tvoja, ni stranac tvoj koji je u tvojim vratima. Jer šest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve što je u njima, a sedmog dana počinja. Zato blagoslovi Gospod dan subotnji i posveti ga (Izlazak 20:8-11).
Tada mi Gospod dade dvije kamene ploče napisane prstom Božjim (Ponovljeni zakon 9:10).
Odgovor: U četvrtoj od Deset zapovijedi, Bog kaže da trebamo poštovati sedmi dan, subotu, kao Njegov sveti dan. Izgleda da je Bog znao da će ljudi biti skloni zaboraviti Njegovu subotu, pa je ovu zapovijed započeo riječju "sjećaj se".
5. Ali zar Deset zapovijedi nisu promijenjene?
U Izlasku 20:1 piše: Bog reče sve ove riječi [Deset zapovijedi slijedi u stihovima 2-17]. Bog reče: Saveza svoga neću prekršiti niti ću promijeniti riječ koja je izašla iz mojih usta (Psalam 89:34). Isus reče: Lakše je proći nebo i zemlja, nego propasti ijedna črtica Zakona (Luka 16:17).
Odgovor: Ne, zaista! Nemoguće je da se bilo koji Božji moralni zakon promijeni. Svih Deset zapovijedi su i danas obavezujuće. Kao što se ostalih devet zapovijedi nije promijenilo, nije se promijenila ni četvrta zapovijed.
6. Jesu li apostoli svetkovali subotu sedmog dana?
Tada Pavle, kako je to obično činio, uđe k njima i tri subote raspravljaše s njima o Pismima (Djela apostolska 17:2).
Pavle i njegova grupa uđoše u sinagogu na dan subotnji i sjedoše (Djela apostolska 13:13, 14).
U subotu iziđosmo iz grada na obalu rijeke, gdje se obično molilo; i sjedosmo i razgovarasmo sa ženama koje se ondje sastadoše (Djela apostolska 16:13).
[Pavle] je svake subote raspravljao u sinagogi i uvjeravao i Židove i Grke (Djela apostolska 18:4).
Odgovor: Da. Djela apostolska jasno pokazuju da su Pavle i rana crkva svetkovali subotu.
7. Jesu li i neznabošci obožavali Boga na sedmi dan, subotu?
Bog reče: Blago čovjeku koji se kloni subote i ne oskvrnjuje je. I sinove tuđina koji se pridruže Gospodu, sve one koji se klone subote i čvrsto drže saveza moga, dovest ću na svoju svetu goru i obradovat ću ih u domu molitve svome, jer će se dom moj zvati dom molitve za sve narode. (Izaija 56:2, 6, 7, naglasak dodan)
Apostoli su to naučavali: Kad su Židovi izašli iz sinagoge, neznabošci su molili da im se ove riječi propovijedaju sljedeće subote. Sljedeće subote gotovo cijeli grad se skupio da čuje riječ Božju (Djela 13:42, 44, naglasak dodan).
Svake je subote raspravljao u sinagogi i uvjeravao i Židove i Grke (Djela apostolska 18:4, naglasak dodan)
Odgovor: Apostoli u ranoj crkvi nisu samo poslušali Božju zapovijed o suboti, već su i učili obraćene neznabošce da obožavaju subotu.
8. Ali nije li Sabat promijenjen u Nedjelju?
Odgovor: Ne. Nigdje u Svetom pismu ne postoji naznaka da su Isus, Njegov Otac ili apostoli ikada, u bilo koje vrijeme, pod bilo kojim okolnostima, promijenili sveti sedmi dan, Subotu, u bilo koji drugi dan. Zapravo, Biblija uči suprotno. Razmotrite dokaze sami:
A. Bog je blagoslovio subotu.
„Gospod blagoslovi dan subotnji i posveti ga“ (Izlazak 20:11).
„Bog blagoslovi sedmi dan i posveti ga“ (Postanak 2:3).
B. Krist je očekivao da će Njegov narod i dalje poštovati subotu 70. godine nove ere kada je Jerusalem bio uništen.
Znajući dobro da će Rim uništiti Jerusalem 70. godine nove ere, Isus je upozorio svoje sljedbenike u to vrijeme, rekavši: "Ali molite se da vaše bježanje ne bude zimi ni u subotu." (Matej 24:20, naglasak dodan). Isus je jasno dao do znanja da će Njegov narod svetkovati subotu čak i 40 godina nakon Njegovog uskrsnuća.
C. Žene koje su došle pomazati Kristovo mrtvo tijelo svetkovale su subotu." (Marko 15:37, 42), koja se sada naziva Veliki petak.
Isus je umro "dan prije subote" (Marko 15:37, 42), koja se često naziva "Veliki petak". Žene su pripremile miomirise i masti da pomažu Njegovo tijelo, a zatim su "počivale u subotu po zapovijedi" (Luka 23:56). Tek "kada je prošla subota" (Marko 16:1), žene su došle "prvog dana u sedmici" (Marko 16:2) da nastave svoj tužni posao. Zatim su zatekle Isusa kako "ustaje rano prvog dana u sedmici" (stih 9), koji se obično naziva "Uskrsna nedjelja". Imajte na umu da je subota "po zapovijedi" bila dan koji je prethodio Uskrsnoj nedjelji, koju danas zovemo subotom.
D. Luka, autor Djela apostolskih, ne spominje nikakvu promjenu dana bogosluženja.
Ne postoji biblijski zapis o promjeni. U Djelima apostolskim, Luka kaže da je napisao svoje Evanđelje (Lukin jevanđelje) o „svim“ Isusovim učenjima (Djela 1:1-3). Ali nikada nije pisao o promjeni subote.
Svi u Božjem vječnom kraljevstvu će svetkovati Šabat.
9. Neki ljudi kažu da će se Šabat poštovati na Božjoj novoj zemlji. Je li to tačno?
Jer kao što će nova nebesa i nova zemlja koju ću načiniti ostati preda mnom, govori Gospod, tako će ostati i vaše potomstvo i vaše ime. I od mladog mjeseca do mladog, i od subote do subote, svako će tijelo dolaziti da se pokloni preda mnom, govori Gospod (Isaija 66:22, 23).
Odgovor: Da. Biblija kaže da će spašeni ljudi svih uzrasta držati subotu na novoj zemlji.
10. Ali zar nije nedjelja dan Gospodnji?
Nazovite subotu radošću, sveti dan Gospodnji (Izaija 58:13).
Sin Čovječji je Gospodar čak i subote (Matej 12:8).
Odgovor: Biblija govori o Gospodnjem danu u Otkrivenju 1:10, tako da Gospod zaista ima poseban dan. Ali nijedan stih u Svetom pismu ne spominje nedjelju kao Gospodnji dan. Umjesto toga, Biblija jasno identificira sedmi dan, subotu, kao Gospodnji dan. Jedini dan koji je Gospod ikada blagoslovio i proglasio svojim je sedmi dan, subota.
11. Zar ne bismo trebali svetkovati nedjelju u čast Hristovog uskrsnuća?
Ne znate li da smo svi mi koji smo kršteni u Krista Isusa kršteni u Njegovu smrt? Zato smo s Njim i sahranjeni krštenjem u smrt, da kao što je Krist uskrsnuo iz mrtvih slavom Očevom, tako i mi hodimo u novom životu. Jer ako smo sjedinjeni s Njim po slici smrti Njegove, sigurno ćemo biti i po slici uskrsnuća Njegova, znajući ovo: naš stari čovjek je s Njim razapet, da se ukine tijelo grešno, da više ne budemo robovi grijeha (Rimljanima 6:3-6).
Odgovor: Ne! Biblija nikada ne predlaže svetkovanje nedjelje u čast uskrsnuća ili iz bilo kojeg drugog razloga. Mi poštujemo Krista tako što se pokoravamo Njegovim direktnim zapovijedima (Ivan 14:15), a ne zamjenjujući Njegov vječni zakon ljudskim tradicijama.
12. Pa, ako svetkovanje nedjelje nije u Bibliji, čija je to ideja bila?
On će namjeravati promijeniti vremena i zakon (Danijel 7:25). Ukinuli ste zapovijed Božju svojom tradicijom. I uzalud me obožavaju, učeći kao doktrine zapovijedi ljudske (Matej 15:6, 9). Njeni svećenici prekršiše moj zakon i oskrnaviše moje svete stvari. Njeni proroci ih oblijepiše sirovim malterom govoreći: 'Ovako govori Gospod Bog', a Gospod nije govorio (Ezekijel 22:26, 28).
Odgovor: Oko 300 godina nakon Isusovog uskrsnuća, dijelom zbog mržnje prema Jevrejima, zavedeni ljudi su predložili da se Božji sveti dan bogosluženja promijeni sa subote na nedjelju. Bog je predvidio da će se to dogoditi, i dogodilo se. Ova greška je prenesena na našu ništa ne sluteću generaciju kao činjenica. Međutim, svetkovanje nedjelje je tradicija običnih ljudi i krši Božji zakon, koji nalaže svetkovanje subote. Samo Bog može učiniti dan svetim. Bog je blagoslovio subotu, a kada Bog blagoslovi, nijedan čovjek to ne može poništiti (Brojevi 23:20).
13. Ali nije li opasno mijenjati Božji zakon?
Ne dodavaj riječi koju ti zapovijedam niti oduzimaj od nje, da biste držali zapovijedi Gospoda, Boga svoga, koje vam zapovijedam (Ponovljeni zakon 4:2). Svaka je riječ Božja čista. Ne dodavaj riječima Njegovim, da te ne ukori i da se ne nađeš lažljivcem (Izreke 30:5, 6).
Odgovor: Bog je zabranio ljudima da mijenjaju Njegov zakon, bilo brisanjem ili dodavanjem. Falsifikovanje Božjeg zakona je jedna od najopasnijih stvari koje osoba može učiniti, jer je Božji zakon savršen i osmišljen je da nas zaštiti od zla.
14. Zašto je Bog uopšte stvorio subotu?
A. Znak Stvaranja. Sjećaj se dana subotnjeg da ga svetkuješ. Jer šest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve što je u njima, a sedmog dana počinu. Zato blagoslovi Gospod dan subotnji i posveti ga. (Izlazak 20:8, 11)
B. Znak otkupljenja i posvećenja.
„Dao sam im i svoje subote da budu znak između njih i mene, da bi znali da sam ja Gospod koji ih posvećuje“ (Ezekijel 20:12).
Odgovor: Bog je dao subotu kao dvostruki znak: (1) To je znak da je On stvorio svijet za šest doslovnih dana i (2) to je također znak Božje moćne moći da otkupi i posveti ljude. Prirodna je reakcija kršćanina da voli sedmi dan, subotu, kao Božji dragocjeni znak stvaranja i otkupljenja (Izlazak 31:13, 16, 17; Ezekiel 20:20). Vrlo je nepoštovanje gaziti Božju subotu. U Izaiji 58:13, 14, Bog kaže da svi koji žele biti blagoslovljeni moraju sići s Njegovog svetog dana.
15. Koliko je važno svetkovati subotu?
Grijeh je bezakonje [kršenje zakona] (1. Ivanova 3:4).
Plata za grijeh je smrt (Rimljanima 6:23).
Ko god se drži cijelog zakona, a ipak u jednome posrne, kriv je za sve (Jakovljeva 2:10).
I Krist je stradao za nas, ostavivši nam primjer da idete njegovim stopama (1. Petrova 2:21).
On je postao začetnik vječnog spasenja svima koji su mu poslušni (Hebrejima 5:9).
Odgovor: To je pitanje života i smrti. Subota je zaštićena i poštovana četvrtom zapoviješću Božjeg zakona. Namjerno kršenje bilo koje od Deset zapovijesti je grijeh. Kršćani će rado slijediti Kristov primjer svetkovanja subote.
16. Šta Bog misli o tome da vjerski vođe ignorišu subotu?
„Svećenici njeni prekršiše zakon moj i oskvrnuše svete stvari moje; ne razlikuju sveto od nesvetog... i sakriše oči svoje od mojih subota, tako da sam oskvrnjen među njima.... Zato izlih gnjev svoj na njih“ (Ezekijel 22:26, 31).
Odgovor: Iako postoje neki vjerski vođe koji nedjelju drže svetom jer ne znaju bolje, oni koji to namjerno čine skrnave ono što je Bog nazvao svetim. Skrivajući svoje oči od Božje istinske subote, mnogi vjerski vođe naveli su i druge da je skrnave. Milioni su bili zavedeni po ovom pitanju. Isus je ukorio farizeje što su se pretvarali da vole Boga, a istovremeno svojom tradicijom poništavaju jednu od Deset zapovijedi (Marko 7:7-13).
17. Da li svetkovanje subote zaista utiče na ljude lično?
Ako me ljubite, čuvajte moje zapovijedi (Ivan 14:15).
Ko zna činiti dobro, a ne čini ga, grijeh mu je (Jakovljeva 4:17).
Blago onima koji vrše Njegove zapovijedi, da imaju pravo na drvo života i da uđu na vrata u grad (Otkrivenje 22:14).
On [Isus] im reče: ‘Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote’ (Marko 2:27).
Odgovor: Da! Subota je dar od Boga, koji ju je stvorio za vas kao predah od svijeta! Prirodno je da ljudi koji Ga ljube žele da se drže Njegove zapovijesti o suboti. Zaista, ljubav bez držanja zapovijesti zapravo uopće nije ljubav (1. Ivanova 2:4). To je odluka koju svi moramo donijeti i ne možemo je izbjeći. Dobra vijest je da će vas odluka da svetkujete subotu duboko blagosloviti!
Na Subotu možete slobodno prekinuti – bez grižnje savjesti! – svoje redovne dnevne aktivnosti, poput posla i kupovine, i umjesto toga provesti vrijeme sa Stvoriteljem svemira. Slavljenje Boga s drugim vjernicima, provođenje vremena s porodicom, šetnja u prirodi, čitanje duhovno uzdižućih materijala, pa čak i posjećivanje i ohrabrivanje bolesnih, sve su to dobri načini da svetkujete Subotu. Nakon stresa od šest dana rada, Bog vam je dao dar Subote da se odmorite od svojih trudova i nahranite svoju dušu. Možete vjerovati da On zna šta je najbolje za vas!
18. Da li biste željeli odati počast Bogu svetkujući Njegov sedmi dan, Šabat?
Odgovor:
Pitanja za razmišljanje
1. Ali zar Šabat nije samo za Jevreje?
Ne. Isus je rekao: Subota je stvorena radi čovjeka (Marko 2:27). Nije samo za Jevreje, već za čovječanstvo - sve muškarce i žene svugdje. Jevrejska nacija nije ni postojala sve do 2.500 godina nakon što je Subota stvorena.
2. Nije li Djela apostolska 20:7-12 dokaz da su učenici svetkovali nedjelju?
Prema Bibliji, svaki dan počinje zalaskom sunca i završava se sljedećim zalaskom sunca (Postanak 1:5, 8, 13, 19, 23, 31; Levitski zakonik 23:32), a mračni dio dana dolazi prvi. Dakle, subota počinje u petak navečer zalaskom sunca, a završava u subotu navečer zalaskom sunca. Ovaj sastanak o kojem se govori u Djelima apostolskim 20 održan je u mračnom dijelu nedjelje, ili u onome što danas zovemo subotnjom noću. Bio je to sastanak u subotu navečer i trajao je do ponoći. Pavao je bio na oproštajnoj turneji i znao je da više neće vidjeti ove ljude (stih 25). Nije ni čudo što je tako dugo propovijedao! (Nijedna redovna sedmična služba ne bi trajala cijelu noć.) Pavao je bio spreman da krene sljedećeg dana (stih 7). Lomljenje hljeba ovdje nema posebnog značaja, jer su oni svakodnevno lomili hljeb (Djela 2:46). U ovom odlomku nema naznaka da je prvi dan svet, niti da su ga ovi rani kršćani tako smatrali. Niti postoje dokazi da je subota promijenjena. (Usput, ovaj susret se vjerovatno spominje samo zbog čuda uskrsnuća Eutiha nakon što je pao u smrt.) U Ezekijelu 46:1, Bog se poziva na nedjelju kao jedan od šest radnih dana.
3. Zar se u 1. Korinćanima 16:1,2 ne govori o prilozima za nedjeljnu školu?
Ne. Ovdje se ne spominje javno bogosluženje. Novac je trebao biti privatno odložen kod kuće. Pavao je pisao da zatraži od crkava u Maloj Aziji da pomognu svojoj braći u siromaštvu u Jeruzalemu (Rimljanima 15:26-28). Svi ovi kršćani su svetkovali subotu, pa je Pavao predložio da u nedjelju ujutro, nakon što se subota završi, odvoje nešto za svoju braću u potrebi kako bi im to bilo pri ruci kada on dođe. To je trebalo biti učinjeno privatno, drugim riječima, kod kuće. Ovdje se ne spominje nedjelja kao sveti dan.
4. Ali nije li vrijeme izgubljeno i dani u sedmici promijenjeni od vremena Krista?
Ne. Naučnici i istoričari se slažu da iako se kalendar promijenio, sedmični sedmodnevni ciklus se nikada nije. Stoga možete biti sigurni da je naš sedmi dan isti sedmi dan koji je Isus svetkovao!
5. Nije li Jovan 20:19 zapis o učenicima koji su uveli svetkovanje nedjelje u čast uskrsnuća?
Ne. Učenici u to vrijeme nisu vjerovali da se uskrsnuće dogodilo. Sastali su se tamo iz straha od Jevreja. Kada se Isus pojavio među njima, ukorio ih je jer nisu vjerovali onima koji su ga vidjeli nakon što je uskrsnuo (Marko 16:14). Nema implikacije da su nedjelju smatrali svetim danom. Samo osam tekstova u Novom zavjetu spominje prvi dan u sedmici, a nijedan od njih ne implicira da je svet.
6. Zar Kološanima 2:14-17 ne ukida sedmi dan, subotu?
Nikako. To se odnosi samo na godišnje, ceremonijalne subote koje su bile sjena onoga što dolazi, a ne na subotu sedmog dana. U drevnom Izraelu postojalo je sedam godišnjih svetih dana ili praznika koji su se također nazivali subotama (vidi Levitski zakonik 23). Oni su bili pored, ili pored Gospodnjih subota (Levitski zakonik 23:38), ili subote sedmog dana. Njihov glavni značaj bio je u nagovještavanju, ili upućivanju na, križ i završavao se na križu. Božja subota sedmog dana stvorena je prije Adamovog grijeha i stoga nije mogla nagovijestiti ništa o oslobođenju od grijeha. Zato Kološanima 2 pravi razliku i posebno spominje subote koje su bile sjena.
7. Prema Rimljanima 14:5, nije li dan koji slavimo stvar ličnog mišljenja?
Primijetite da je cijelo poglavlje o međusobnom osuđivanju (stihovi 4, 10, 13) zbog sumnjivih stvari (stih 1). Ovdje se ne radi o sedmom danu, suboti, koja je dio moralnog zakona, već o drugim vjerskim danima. Židovski kršćani su osuđivali neznabožačke kršćane jer ih nisu poštovali. Pavao jednostavno kaže: Ne osuđujte jedni druge. Taj ceremonijalni zakon više nije obavezujući.
Contact
📌Location:
Muskogee, OK USA
📧 Email:
team@bibleprophecymadeeasy.org
