Lekcija 6 od 27 • ⏱ 10–15 minuta • ✅ Besplatno • 📖 Biblijski
Zapisano u kamenu!
Zašto je deset zapovijedi zapisano na kamenu? Jesu li zapovijedi promijenjene? Jesmo li još uvijek pod zakonom? Da li milost ukida zakon?
Je li vaš brak nesretan i neispunjen? Ova biblijska studija o 17 osnovnih ključeva će vas i vašeg supružnika ponovo pokrenuti i inspirisati ka konačnom, trajnom uspjehu.
LEKCIJA 6: Zapisano u kamenu!
Dok kriminal i nasilje preplavljuju naše gradove i domove, zar nema smisla da, kako bismo osigurali mir i sigurnost, svi trebamo poštovati zakone zemlje? Pa, prije više stoljeća, Bog je napisao svoj vlastiti zakon u kamenu - a Biblija kaže da ga se i danas trebamo pridržavati. Kršenje bilo kojeg dijela Božjeg zakona uvijek donosi negativne posljedice. Ali najvažnije, pridržavanje cijelog Božjeg zakona osigurava naš mir i sigurnost. Budući da je toliko toga u pitanju, zar ne vrijedi vašeg vremena da odvojite nekoliko minuta kako biste ozbiljno razmislili o mjestu koje Božjih Deset zapovijedi imaju u vašem životu?
1. Da li je Bog zaista sam napisao Deset zapovijedi?
Dao je Mojsiju dvije ploče Svjedočanstva, kamene ploče, napisane prstom Božjim. Ploče su bile djelo Božje, a pismo je bilo Božje pismo urezano na pločama (Izlazak 31:18; 32:16).
Odgovor: Da! Bog nebeski je napisao Deset zapovijedi na kamenim pločama svojim vlastitim prstom.


2. Šta je Božija definicija grijeha?
Grijeh je bezakonje” (1. Ivanova 3:4).
Odgovor: Grijeh je kršenje Božjih Deset zapovijedi. Božji zakon je savršen (Psalam 19:7), a njegovi principi pokrivaju svaki zamislivi grijeh. Zapovijedi pokrivaju sve čovjekovo [cijelu čovjekovu dužnost] (Propovjednik 12:13). Ništa nije izostavljeno.
3. Zašto nam je Bog dao Deset zapovijedi?
Sretan je onaj koji se drži zakona (Mudre izreke 29:18).
Čuvaj moje zapovijedi; jer će ti one dodati dugovječnost, dug život i mir (Mudre izreke 3:1, 2).
Odgovor:
O: Kao vodič za sretan i obilan život.
Bog nas je stvorio da iskusimo sreću, mir, dug život, zadovoljstvo, postignuća i sve ostale velike blagoslove za kojima naša srca žude. Božji zakon je putokaz koji pokazuje prave puteve kojima treba slijediti kako bismo pronašli ovu istinsku, vrhovnu sreću. „Zakonom se spoznaje grijeh“ (Rimljanima 3:20). „Grijeh ne bih poznao osim kroz zakon. Jer pohlepe ne bih poznao da zakon nije rekao: ‘Ne poželi’“ (Rimljanima 7:7).
Zakonom se spoznaje grijeh. Rimljanima 3:20. "Grijeha ne bih poznavao nego zakonom; jer ne bih poznavao požude, da zakon nije rekao: Ne poželi." Rimljanima 7:7.
Odgovor B:
Da nam pokaže razliku između dobra i zla. Božji zakon je kao ogledalo (Jakovljeva 1:23-25). On ukazuje na nepravdu u našim životima baš kao što ogledalo pokazuje prljavštinu na našim licima. Jedini mogući način da znamo da griješimo jeste da pažljivo provjerimo svoje živote ogledalom Božjeg zakona. Mir za zbunjeni svijet može se naći u Božjih Deset zapovijedi. One nam govore gdje da povučemo granicu!
„Gospod nam je zapovjedio da vršimo sve ove uredbe [zapovijedi] ... za naše dobro u svagdanje vrijeme“ (Ponovljeni zakon 6:24).
„Podupri me, i bit ću spašen, i uvijek ću se držati tvojih propisa. Ti odbacuješ sve one koji odstupaju od tvojih propisa“ (Psalam 119:117, 118).
Odgovor C:
Da nas zaštiti od opasnosti i tragedije. Božji zakon je poput čvrstog kaveza u zoološkom vrtu koji nas štiti od divljih, destruktivnih životinja. Štiti nas od laži, ubistva, idolopoklonstva, krađe i mnogih drugih zala koja uništavaju život, mir i sreću. Svi dobri zakoni štite, a Božji zakon nije izuzetak.
„Po ovome znamo da Ga poznajemo: ako zapovijesti Njegove držimo“ (1. Ivanova 2:3).
Odgovor D:
Pomaže nam da upoznamo Boga.
Posebna napomena: Vječni principi unutar Božjeg zakona duboko su upisani u prirodu svake osobe od strane Boga koji nas je stvorio. Pismo može biti mutno i razmazano, ali je i dalje tu. Stvoreni smo da živimo u skladu s njima. Kada ih ignorišemo, rezultat je uvijek napetost, nemir i tragedija - baš kao što ignorisanje pravila sigurne vožnje može dovesti do ozbiljnih povreda ili smrti.
4. Zašto je Božji zakon izuzetno važan za vas lično?
Govorite i činite kao oni koji će biti suđeni po zakonu slobode (Jakovljeva 2:12).
Odgovor: Zato što je zakon Deset zapovijedi standard po kojem Bog ispituje ljude na nebeskom sudu.

5. Može li se Božji zakon (Deset zapovijedi) ikada promijeniti ili ukinuti?
Lakše je proći nebo i zemlja, nego propasti ijedna crtica iz Zakona (Luka 16:17).
Saveza svog neću prekršiti niti ću promijeniti riječ koja izlazi iz mojih usana (Psalam 89:34).
Sve su zapovijedi Njegove pouzdane, one stoje čvrsto u vijeke vjekova (Psalam 111:7, 8).
Odgovor: Ne. Biblija jasno kaže da se Božji zakon ne može mijenjati. Zapovijesti su otkriveni principi Božjeg svetog karaktera i sam su temelj Njegovog kraljevstva. One će biti istinite sve dok Bog postoji.
Ova tabela nam pokazuje da Bog i Njegov zakon imaju potpuno iste karakteristike, otkrivajući da je zakon Deset zapovijedi zapravo Božji karakter u pisanom obliku - napisan kako bismo bolje razumjeli Boga. Nije ništa više moguće promijeniti Božji zakon nego izvući Boga s neba i promijeniti Njega. Isus nam je pokazao kako zakon - to jest, obrazac za sveti život - izgleda kada se izrazi u ljudskom obliku. Božji karakter se ne može promijeniti; stoga se ne može ni Njegov zakon.


6. Da li je Isus ukinuo Božji zakon dok je bio ovdje na zemlji?
Ne mislite da sam došao ukinuti Zakon. Nisam došao ukinuti, nego ispuniti. Dok ne prođe nebo i zemlja, ni jedna jota, ni jedna crtica neće nestati iz Zakona dok se sve ne ispuni. (Matej 5:17, 18)
Odgovor: Ne, zaista! Isus je posebno tvrdio da nije došao da uništi zakon, već da ga ispuni (ili održi). Umjesto da ukine zakon, Isus ga je uzveličao (Izaija 42:21) kao savršen vodič za svet život. Na primjer, Isus je istakao da "Ne ubij" osuđuje ljutnju bez razloga (Matej 5:21, 22) i mržnju (1. Ivanova 3:15), te da je požuda oblik preljube (Matej 5:27, 28). Rekao je: "Ako me ljubite, držite moje zapovijedi" (Ivan 14:15).
7. Hoće li ljudi koji svjesno nastavljaju kršiti Božje zapovijedi biti spašeni?
Plata za grijeh je smrt (Rimljanima 6:23).
On će uništiti njegove grešnike (Izaija 13:9).
Ko god se drži cijelog zakona, a ipak u jednome posrne, kriv je za sve (Jakovljeva 2:10).
Odgovor: Zakon Deset zapovijedi vodi nas ka svetom životu. Ako zanemarimo čak i jednu od zapovijedi, zanemarujemo bitan dio božanskog plana. Ako se prekine samo jedna karika lanca, cijela njegova svrha je poništena. Biblija kaže da kada svjesno prekršimo Božju zapovijed, griješimo (Jakovljeva 4:17) jer smo odbili Njegovu volju za nas. Samo oni koji čine Njegovu volju mogu ući u kraljevstvo nebesko. Naravno, Bog će oprostiti svakome ko se iskreno pokaje i prihvati Kristovu moć da ga promijeni.


8. Može li se iko spasiti držanjem zakona?
„Djelima zakona nijedno tijelo se neće opravdati pred Njim“ (Rimljanima 3:20).
„Milošću ste spaseni kroz vjeru, i to ne od vas; to je dar Božji; ne od djela, da se niko ne bi hvalio“ (Efežanima 2:8, 9).
Odgovor: Ne! Odgovor je previše jednostavan da bi se propustio. Niko se ne može spasiti držeći zakon. Spasenje dolazi samo kroz milost, kao besplatni dar Isusa Krista, a mi primamo ovaj dar vjerom, a ne našim djelima. Zakon služi kao ogledalo koje ukazuje na grijeh u našim životima. Kao što ogledalo može pokazati prljavštinu na vašem licu, ali ne može očistiti vaše lice, tako i čišćenje i oproštenje od tog grijeha dolaze samo kroz Krista.
9. Zašto je onda zakon neophodan za poboljšanje kršćanskog karaktera?
Boj se Boga i drži se njegovih zapovijedi, jer je to sva čovjekova dužnost (Propovjednik 12:13).
Zakonom se spoznaje grijeh (Rimljanima 3:20).
Odgovor: Zato što je puni obrazac, ili cijela dužnost, kršćanskog života sadržana u Božjem zakonu. Poput šestogodišnjaka koji je napravio vlastiti ravnalo, izmjerio se i rekao majci da je visok 3,6 metara, naši vlastiti standardi mjerenja nikada nisu sigurni. Ne možemo znati jesmo li grešnici osim ako pažljivo ne proučimo savršeni standard Božjeg zakona. Mnogi misle da činjenje dobrih djela garantira njihovo spasenje čak i ako zanemaruju poštivanje zakona (Matej 7:21-23). Stoga misle da su pravedni i spašeni, a zapravo su grešni i izgubljeni. Po ovome znamo da Ga poznajemo ako držimo Njegove zapovijedi.
(1. Ivanova 2:3).


10. Šta omogućava istinski obraćenom kršćaninu da slijedi obrazac Božjeg zakona?
„Zakone svoje stavljam u njihov um i upisaću ih u njihova srca“ (Hebrejima 8:10).
„Sve mogu u Kristu“ (Filipljanima 4:13).
„Bog je to učinio poslavši svoga Sina ... da se u nama ispuni pravedni zahtjev Zakona“ (Rimljanima 8:3, 4)
Odgovor: Krist ne samo da oprašta pokajanim grešnicima, već u njima i obnavlja sliku Božju. Dovodi ih u sklad sa svojim zakonom snagom svoje unutrašnje prisutnosti. "Ne smiješ" postaje pozitivno obećanje da kršćanin neće krasti, lagati, ubijati itd., jer Isus živi u nama i ima kontrolu. Bog neće promijeniti svoj moralni zakon, ali je kroz Isusa osigurao promjenu grešnika kako bismo se mogli mjeriti s tim zakonom.
11. Ali zar kršćanin koji ima vjeru i živi pod milošću nije oslobođen držanja zakona?
Grijeh [kršenje Božjeg zakona 1. Ivanova 3:4] neće imati vlast nad vama; jer niste pod zakonom, nego pod milošću. Šta dakle? Hoćemo li griješiti [kršiti zakon] zato što nismo pod zakonom, nego pod milošću? Nikako! (Rimljanima 6:14, 15).
Ukidamo li dakle zakon vjerom? Nikako! Naprotiv, mi ga utvrđujemo (Rimljanima 3:31).
Odgovor: Ne! Sveto pismo uči upravo suprotno. Milost je poput guvernerovog pomilovanja zatvoreniku. Ona mu oprašta, ali mu ne daje slobodu da prekrši drugi zakon. Osoba kojoj je oprošteno, koja živi pod milošću, zapravo će željeti da se pridržava Božjeg zakona u svojoj zahvalnosti za spasenje. Osoba koja odbija da se pridržava Božjeg zakona, govoreći da živi pod milošću, duboko se vara.

12. Da li su Deset Božjih zapovijedi potvrđene i u Novom zavjetu?
Odgovor: Da - i to vrlo očigledno. Pažljivo pogledajte sljedeće.
Božji zakon u Novom zavjetu.
1. "Gospodu, Bogu svome, klanjaj se i Njemu jedinom služi" (Matej 4:10).
2. „Dječice, čuvajte se idola“ (1. Ivanova 5:21). „Budući da smo potomci Božji, ne smijemo misliti da je Božja priroda kao zlato ili srebro ili kamen, nešto što je djelo umjetnosti i ljudskog izmišljanja“ (Djela apostolska 17:29).
3. "Da se ne huli ime Božije i nauka Njegova" (1. Timoteju 6:1).
4. „O sedmom danu je na jednom mjestu ovako rekao: 'I Bog počinu sedmoga dana od svih djela svojih.' Dakle, ostaje počinak ["držanje subote", margina] za narod Božji. Jer ko je ušao u Njegov počinak, i sam je počinuo od djela svojih kao što je Bog počinuo od svojih“ (Jevrejima 4:4, 9, 10).
5. "Poštuj oca svoga i majku svoju" (Matej 19:19).
6. "Ne ubij" (Rimljanima 13:9).
7. "Ne čini preljube" (Matej 19:18).
8. "Ne kradi" (Rimljanima 13:9).
9. "Ne svjedoči lažno" (Rimljanima 13:9).
10. "Ne poželi" (Rimljanima 7:7).
Božji zakon u Starom zavjetu.
1. "Nemoj imati drugih bogova uza Mene" (Izlazak 20:3).
2. "Ne pravi sebi rezbanog lika - nikakve slike onoga što je gore na nebu, ili što je dolje na zemlji, ili što je u vodi ispod zemlje; ne klanjaj im se niti im služi. Jer ja, Gospod, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran koji kažnjava bezakonje otaca na djeci do trećeg i četvrtog koljena onih koji me mrze, a činim milost hiljadama onih koji me ljube i drže moje zapovijedi" (Izlazak 20:4-6).
3. "Ne uzimaj imena Gospoda, Boga svoga, uzalud, jer Gospod neće ostaviti nekažnjenim onoga koji uzalud uzima ime njegovo" (Izlazak 20:7).
4. "Sjećaj se dana subotnjeg da ga svetkuješ. Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao, a sedmi dan je subota Gospodu, Bogu tvome. U taj dan ne radi nikakav posao: ni ti, ni sin tvoj, ni kćerka tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni stoka tvoja, ni stranac tvoj koji je u tvojim vratima. Jer šest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve što je u njima, a sedmog dana počinja. Zato blagoslovi Gospod dan subotnji i posveti ga" (Izlazak 20:8-11).
5. "Poštuj oca svoga i majku svoju, da ti dugo traju dani na zemlji koju ti daje Gospod, Bog tvoj" (Izlazak 20:12).
6. "Ne ubij" (Izlazak 20:13).
7. "Ne čini preljube" (Izlazak 20:14).
8. "Ne kradi" (Izlazak 20:15).
9. "Ne svjedoči lažno protiv svog bližnjeg" (Izlazak 20:16).
10. "Ne poželi kuću bližnjega svoga; ne poželi ženu bližnjega svoga, ni slugu njegova, ni sluškinju njegovu, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti išta što je bližnjega tvoga" (Izlazak 20:17).

13. Jesu li Božji zakon i Mojsijev zakon isti?
Odgovor: Ne, nisu isti. Proučite sljedeće kontraste:
Mojsijev zakon sadržavao je privremeni, ceremonijalni zakon Starog zavjeta. Regulisao je sveštenstvo, žrtve, rituale, prinose mesa i pića itd., što je sve nagovještavalo krst. Ovaj zakon je dodat dok ne dođe Potomak, a taj potomak je bio Hrist (Galaćanima 3:16, 19). Ritual i ceremonija Mojsijevog zakona ukazivali su na Hristovu žrtvu. Kada je On umro, ovom zakonu je došao kraj, ali Deset zapovijesti (Božji zakon) stoje čvrsto zauvijek (Psalam 111:8). Da postoje dva zakona jasno je navedeno u Danilu 9:10, 11.
Napomena: Božji zakon postoji barem onoliko dugo koliko postoji i grijeh. Biblija kaže: „Gdje nema zakona, nema ni prijestupa [grijeha]“ (Rimljanima 4:15). Dakle, Božji zakon od Deset zapovijedi postojao je od početka. Ljudi su prekršili taj zakon (griješili - 1. Ivanova 3:4). Zbog grijeha (ili kršenja Božjeg zakona), Mojsijev zakon je dat (ili „dodan“ - Galaćanima 3:16, 19) dok Krist ne dođe i ne umre. Uključena su dva odvojena zakona: Božji zakon i Mojsijev zakon.
14. Kako se đavo osjeća prema ljudima koji žive po uzoru na Božjih Deset zapovijedi?
„Zmaj [đavo] se razgnjevi na ženu [istinsku crkvu] i ode da zarati s ostatkom njenog potomstva, koji drži zapovijedi Božje“ (Otkrivenje 12:17).
„Ovdje je strpljivost svetih, ovdje su oni koji drže zapovijedi Božje“ (Otkrivenje 14:12).
Odgovor: Đavo mrzi one koji se pridržavaju Božjeg zakona jer je zakon obrazac ispravnog života, pa ne čudi što se on ogorčeno protivi svima koji se pridržavaju Božjeg zakona. U svom ratu protiv Božjeg svetog standarda, on ide toliko daleko da koristi vjerske vođe da negiraju Deset zapovijedi, a istovremeno održavaju ljudske tradicije. Nije ni čudo što je Isus rekao: „Zašto i vi kršite zapovijed Božju zbog svoje tradicije? ... Uzalud me obožavaju, učeći kao nauke zapovijedi ljudske“ (Matej 15:3, 9). A David je rekao: „Vrijeme je da djeluješ, Gospodine, jer su zakon tvoj smatrali ništavnim“ (Psalam 119:126). Kršćani se moraju probuditi i vratiti Božji zakon na njegovo pravo mjesto u svojim srcima i životima.


15. Vjerujete li da je neophodno da kršćanin poštuje Deset zapovijedi?
Odgovor:
Pitanja za razmišljanje
1. Zar Biblija ne kaže da je zakon bio (ili jeste) manjkav?
Ne. Biblija kaže da su ljudi bili nesavršeni. Bog je našao "nesavršenost kod njih" (Jevrejima 8:8). A u Rimljanima 8:3 Biblija kaže da je zakon "bio slab kroz tijelo". To je uvijek ista priča. Zakon je savršen, ali ljudi su nesavršeni ili slabi. Dakle, Bog bi želio da Njegov Sin živi među Njegovim narodom "da se pravedni zahtjev zakona ispuni u nama" (Rimljanima 8:4) kroz Krista koji prebiva u nama.
2. Šta znači kada Galaćanima 3:13 kaže da smo otkupljeni od prokletstva zakona?
Prokletstvo zakona je smrt (Rimljanima 6:23). Krist je okusio "smrt za svakoga" (Jevrejima 2:9). Tako je On otkupio sve od prokletstva zakona (smrti) i umjesto toga obezbijedio vječni život.
3. Zar Kološanima 2:14–17 i Efežanima 2:15 ne uče da je Božji zakon završio na križu?
Ne. Oba ova odlomka se odnose na zakon koji sadrži „uredbe“ ili Mojsijev zakon, koji je bio ceremonijalni zakon koji je upravljao žrtvenim sistemom i sveštenstvom. Sva ova ceremonija i ritual nagovijestili su križ i završili su Kristovom smrću, kako je Bog i namjeravao. Mojsijev zakon je dodan dok „ne dođe Potomak“, a to „Potomak... je Krist“ (Galaćanima 3:16, 19). Božji zakon ovdje nije mogao biti uključen, jer je Pavao o njemu govorio kao o svetom, pravednom i dobrom mnogo godina nakon križa (Rimljanima 7:7, 12).
4. Biblija kaže „ljubav je ispunjenje zakona“ (Rimljanima 13:10). Matej 22:37–40 nam zapovijeda da volimo Boga i da volimo svoje bližnje, završavajući riječima: „O ovim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci.“ Da li ove zapovijedi zamjenjuju Deset zapovijedi?
Ne. Deset zapovijedi visi s ove dvije zapovijedi kao što naših 10 prstiju visi s naše dvije ruke. One su neodvojive. Ljubav prema Bogu čini da je držanje prve četiri zapovijedi (koje se tiču Boga) zadovoljstvo, a ljubav prema našem bližnjem čini da je držanje posljednjih šest (koje se tiču našeg bližnjeg) radost. Ljubav ispunjava zakon uklanjajući mukotrpan posao pukog poslušnosti i čineći držanje zakona užitkom (Psalam 40:8). Kada istinski volimo osobu, poštivanje njenih zahtjeva postaje radost. Isus je rekao: "Ako me ljubite, držite moje zapovijedi" (Ivan 14:15). Nemoguće je voljeti Gospodina, a ne držati Njegove zapovijedi, jer Biblija kaže: "Ovo je ljubav prema Bogu: da držimo Njegove zapovijedi. I Njegove zapovijedi nisu teške" (1. Ivanova 5:3). "Ko govori: 'Poznajem ga', a ne drži Njegove zapovijedi, lažljivac je i istine nema u njemu" (1. Ivanova 2:4).
5. Zar 2. Korinćanima 3:7 ne uči da će zakon uklesan u kamenu biti ukinut?
Ne. Odlomak kaže da će "slava" Mojsijevog služenja zakonom biti ukinuta, ali ne i sam zakon. Pažljivo pročitajte cijeli odlomak iz 2. Korinćanima 3:3-9. Tema nije ukidanje zakona ili njegovo uspostavljanje, već promjena lokacije zakona sa kamenih ploča na ploče srca. Pod Mojsijevom službom zakon je bio na kamenju. Pod službom Svetog Duha, kroz Krista, zakon je napisan na srcu (Hebrejima 8:10). Pravilo objavljeno na školskoj oglasnoj ploči postaje djelotvorno samo kada uđe u srce učenika. Slično tome, držanje Božjeg zakona postaje zadovoljstvo i radostan način života jer kršćanin ima istinsku ljubav i prema Bogu i prema čovjeku.
6. Rimljanima 10:4 kaže da je „Hrist svršetak zakona.“ Dakle, završio se, zar ne?
„Cilj“ u ovom stihu znači svrhu ili predmet, kao što je to slučaj u Jakovu 5:11. Značenje je jasno. Voditi ljude Hristu – gdje nalaze pravednost – je cilj, svrha ili kraj zakona.
7. Zašto toliko ljudi poriče obavezujuće zahtjeve Božjeg zakona?
Jer tjelesne misli su neprijateljstvo protiv Boga; jer se ne pokoravaju zakonu Božjem, niti mogu biti. Dakle, oni koji su u tijelu ne mogu ugoditi Bogu. A vi niste u tijelu, nego u Duhu, ako Duh Božji prebiva u vama. Ako ko nema Duha Kristova, nije Njegov. (Rimljanima 8:7-9)
8. Jesu li pravednici Starog zavjeta bili spašeni zakonom?
Niko nikada nije spašen zakonom. Svi koji su spašeni u svim vremenima, spašeni su milošću. Ova „milost... data nam je u Hristu Isusu prije početka vremena“ (2. Timoteju 1:9). Zakon samo ukazuje na grijeh. Samo Hristos može spasiti. Noa je „našao milost“ (Postanak 6:8); Mojsije je pronašao milost (Izlazak 33:17); Izraelci u pustinji su pronašli milost (Jeremija 31:2); a Abel, Enoh, Abraham, Izak, Jakov, Josip i mnogi drugi likovi iz Starog zavjeta spašeni su „vjerom“ prema Jevrejima 11. Oni su spašeni gledajući unaprijed na krst, a mi, gledajući unazad na njega. Zakon je neophodan jer, poput ogledala, otkriva „prljavštinu“ u našim životima. Bez njega, ljudi su grešnici, ali toga nisu svjesni. Međutim, zakon nema spasonosnu moć. Može samo ukazati na grijeh. Isus, i samo On, može spasiti osobu od grijeha. To je oduvijek bilo istina, čak i u starozavjetnim vremenima (Djela apostolska 4:10, 12; 2. Timoteju 1:9).
9. Zašto se brinuti o zakonu? Nije li savjest siguran vodič?
Ne! Biblija govori o zlom savjesti, okaljanoj savjesti i spaljenoj savjesti - nijedna od njih nije sigurna. "Ima put koji se čovjeku čini prav, ali mu je kraj put smrti" (Mudre izreke 14:12). Bog kaže: "Ko se uzda u svoje srce, lud je" (Mudre izreke 28:26).
