Lesson 6:
Written in Stone!

Katak 17 in 27 • ⏱ 10–15 minutes • ✅ Ejelok wōnāān • 📖 Bible-based
Anij ear kōmmane karōk ko — Kōpeļļo̧k meļeļein jikin eo ekwojarjar
Ilo Tol Sinai, Anij ear jab baj lewoj ñan Moses Kien ko Joñoul — Ear bareinwõt kwalok blueprint ko ñan juon jikin kwojarjar eo ear kwalok kin karõk eo An ñan lomor ilo alikar. “Jikin jokwe” in an Anij ear jab baj architecture wōt; ekar juon pija in jilu wāween an Jisōs lo̧mo̧o̧ren, kōmour, im kōjepļaaktok kajjojo ritōmak. Ilo am katak katak in, kwonaj loe kakōlkōl eo ekajur ej tilekek ilo karōk eo an jikin kwojarjar eo im ewi wawein an kalaplok melele eo am kin jerbal in lomor eo an Kraist.
1. Ta eo Anij ear kajjitōk ippān Moses bwe en kalōke?
“Ren kōmmane juon jikin kwojarjar ñan ña, bwe in jokwe ibwiljier” (Exodus 25:8).
Uak: Irooj ear jiroñ Moses bwe en kalek juon jikin kwojarjar—juon em eo ejenolok me enaj kar jerbal einwot juon jikin jokwe ñan Anij in lañ.
Juon Melele Jidik kin Jikin Kwojarjar eo
Jikin kwojarjar eo jinoin ekar juon em eo eaiboojoj, einwot juon em nuknuk (15 ne kin 45 ne—pedped ioon juon 18-inch cubit) ijo Anij ekar jokwe ie im jerbal in karejar ko rejenolok kar kōmmani. Wōjke ko rekar kōm̧m̧an jān aļaļ in wōjke ko rejim̧we kar likūti ilo dāpdep ko silver im kalibubu kōn gold ( Exodus 26:15–19, 29 ). Mweo ekar kōm̧m̧an jān emān kein kalibubu: linen, kooļ in goat, kilin ram, im kilin badger ( Exodus 26:1, 7–14 ). Ear wõr ruo ruum̦ ie: Jikin Kwõjarjar im Jikin Kwõjarjar Otem Kwõjarjar. Juon veil (katiin) ebin im eddo ear kōjepel ruum ko. Mweo—jikin eo ipeļaakin jikin kwojarjar eo—kar 75 ne kōn 150 ne (Exodus 27:18). Kar kalibubu kin nuknuk linen eo emōrā kar rejetake kin 60 joor in bronze (Exodus 27:9–16).

2. Ta eo Anij ear kōtmene bwe armij ro An ren katak jen jikin kwojarjar eo?
“Ial eo Am, O Anij, ej ilo jikin kwojarjar: wõn Anij elap einwõt amuij Anij?” (Sam 77:13).
Uak: Ial eo an Anij, karōk in lomor, ej walok ilo jikin kwojarjar eo ion lal. Bible eo ej katakin bwe men otemjej ilo jikin kwojarjar eo—jikin jokwe eo, kein jerbal ko, im jerbal ko—rej kakōlkōl ko an juon men Jisōs ear kōmmane ilo an kar lomoren kij. Melel in ej bwe jemaroñ lukkun melele kin karōk in lomor eo ilo ad lukkun melele kin kakōlkōl eo ej ekkejellok ñan jikin kwojarjar eo. Kin menin, aorōkin Bok in Katak in ejjab maroñ in ļap.
3. Jen ta eo Moses ear bōk blueprint ko ñan jikin kwojarjar eo? Ta eo em eo ear juon copy in?
Kiiō men in ej unin men ko jej ba: Ewōr ippād juon Pris Eutiej āinwōt in, eo ej jijet i anmooņ in tūroon eo an Eo Eutiejtata ilo lan̄ ko, juon Rijerbal in jikin kwojarjar eo im im̧ōn kōppād eo em̧ool eo Irooj eaar kalōke, im jab armej. … Ewōr pris ro … ro rej jerbal n̄an āinwōt im anōņōņō in men ko ilan̄, āinwōt an kar Moses kar jiron̄ jān lan̄ ke eaar pojak in kōm̧m̧ane im̧ōn kōppād eo. Bwe Ear ba, ‘Lale bwe kwon kōmman men otemjej ekkar ñan joñok eo kar kwalok ñan yuk ion tol eo’ (Dri Hibru 8:1, 2, 4, 5 ).
Uak: Anij make ear lewoj ñan Moses melele ko kin ekkal eo an jikin kwojarjar eo. Em̧ eo eaar juon kape in jikin kwojarjar eo jinointata ilo lan̄.


4. Ta kein jerbal ko rar bed ilo mweo?
Uwaak:
Uak A. Lokatok in katok kijeek ijo menin mour ko rej katok ie, ekar bed ilowaan wōt kōjām eo an (Exodus 27:1–8). Lokatok in ej jutak kin debwāāl eo an Kraist. Menin mour eo ej jutak kin Jisōs, katok eo elaptata (Jon 1:29).
Uak B. Laver eo, ej bed ikōtaan lokatok eo im kōjām in jikin kwojarjar eo, ekar juon jikin tutu eo elap kōmmane jen brass. Ijin pris ro rej kwaļ peier im neer m̧okta jān aer kar katok ak deļo̧n̄ ilo jikin kwojarjar eo (Exodus 30:17–21; 38:8). Dān eo ej jutak kōn karreo jān jerawiwi im ļotak eo ekāāl ( Taitōs 3:5 ).
5. Ta kein jerbal ko rar bed ilo jikin eo ekwojarjar?
Uwaak:
A. Tebōl in pilawā in kwaļo̧k eo (Exodus 25:23–30) ej jutak kōn Jisōs, pilawā eo emour ( Jon 6:51 ).
B. Jikin lamp eo jiljilimjuon ra ko (Exodus 25:31–40) ej barāinwōt jutak kōn Jisōs, meram in laļ ( Jon 9:5 ; 1:9 ). Oil eo ej jutak kōn Jetōb Kwojarjar (Zekaraia 4:1–6; Revelesōn 4:5).
C. Lokatok in kaijurjur eo (Exodus 30:7, 8) ej jutak kin jar ko an armij ro an Anij ( Reveles̃õn 5:8 ).


6. Ta kein jerbal ko rar bed ilo jikin eo ekwojarjar tata?
Uak: Tebteb in Bujen eo, kein jerbal eo wot ilo Jikin Kwojarjar Otem Kwojarjar (Exodus 25:10–22), kar juon bōjo jen wōjke acacia kar kalibubu kin gold. Kar likūt ioon bōjo̧ eo ruo enjeļ kōm̧m̧an jān gold eo em̧wilaļ. Ikōtaan enjeļ rein ruo eaar pād jikin tūriam̧o eo (Exodus 25:17–22), ijo im̧aan mejān Anij eaar jokwe ie. Menin ej kōmeļeļeik tūroon eo an Anij ilo lan̄, eo ej barāinwōt pād ikōtaan ruo enjeļ (Sam 80:1).
7. Ta eo ear bed ilowaan wa eo?
Uak: Kien ko Joñoul, ko Anij ear jeje ion tebōl dekā ko, im ko armej ro An renaj pokake ien otemjej ( Reveles̃õn 14:12 ), rar bed ilowaan wa eo (Duteronomi 10:4, 5). Ak jikin tūriam̧o eo eaar pād ilōn̄ier, eo ej meļeļein bwe jon̄an wōt an armej ro an Anij kwaļo̧k im joļo̧k jerawiwi (Jabōn Kōnnaan 28:13), tūriam̧o enaaj kar leļo̧k n̄an er kōn bōtōktōk eo kar lutōkļo̧k ioon jikin tūriam̧o eo jān pris eo (Livitikōs 16:15, 16). Bōtōktōkin mennin mour eo ej jutak kin bōtōktōkin Jisōs eo enaj kar lutōklok ñan bōktok jeorlok bwid ñan kij ( Matu 26:28 ; Hibru 9:22 ).

8. Etke rar aikuj katok kõn menninmour ko ilo jerbal ko ilo jikin kwõjarjar eo?
“Ekkar ñan kien, men otemjej rej karreoik kin bōtōktōk, im elañe ejelok bōtōktōk ej lutōk, ejelok jeorlok bwid” (Dri Hibru 9:22). “Men in bōtōktōkū in bujen eo ekāāl, eo ej lutōkļo̧k n̄an elōn̄ n̄an jeorļo̧k jerawiwi ko” ( Matu 26:28 ).
Uak: Katok kin menin mour ko ear menin aikuj ñan jibañ armij ro melele bwe elañe ejelok bõtõktõkin Jisōs, jerawiwi ko air rejamin maroñ in jeorlok. Mol eo enana im kabwilōñlōñ ej bwe wōnan jerawiwi ej mij indeeo (Dri Rom 6:23). Kinke kij aolep jaar jerawiwi, kij aolep jaar bōk mij. Ke Adam im Eve rar jerawiwi, renaj kar mij ilo juon ien ijellokin wōt Jisōs, eo ear itok im lelok mour eo An ewāppen einwot juon katok ñan kōllā kaje in mij ñan armij otemjej ( Jon 3:16 ; Revelesōn 13:8 ). Ālkin jero̧wiwi, Anij eaar aikuj rijerawiwi eo n̄an bōktok juon katok in mennin mour (Jenesis 4:3–7). Ri jerawiwi eo ear aikuj in mõn menin mour eo kin pein make (Livitikõs 1:4, 5). Ekar bōtōktōk im kabwilōñlōñ, im ekar lukkuun im̧we ri jerawiwi eo kōn m̧ool eo eļap an jorrāān ko an jerawiwi (mij indeeo) im aikuj eo eļap an juon Rilo̧mo̧o̧r im Ribōk jikin. Ilo an ejelok juon Ri Lomor, ejelok armij ewōr an kejatdikdik kin lomor. Wāween katok eo eaar katakin, kōn kakōļļeen menin mour eo kar m̧ane, bwe Anij enaaj kar leļo̧k Nejin make n̄an mej kōn jerawiwi ko aer ( 1 Korint 15:3 ). Jisōs enaj kar jab wōt aer Rilo̧mo̧o̧r, ak barāinwōt aer Ribōk jikin (Dri Hibru 9:28 ). Ke Jon Ripeptaij eaar ioon Jisōs, eaar ba, “Lo, Lamb an Anij eo ej bōkļo̧k jero̧wiwi an laļ” ( Jon 1:29 ). Ilo Kallimur Mokta, armij ro rar reimanlok ñan debwāāl eo ñan bōk lomor. Jej reiliklok ñan Calvary ñan bōk lomor. Ejelok bar juon unin lomor ( Jerbal 4:12 ).


9. Ewi wāween aer kar katok kōn menin mour ko ilo jerbal in karejar ko an jikin ko rekwojarjar, im ta meļeļein?
En likūt pein ioon bōran men in katok kijeek eo, im enaaj bōke kōn e bwe en kōṃṃan kōllaajrak ñan e. … En mõn e ilo turear in lokatok eo (Livitikōs 1:4, 11).
Uak: Ke juon ri jerawiwi ej bōktok juon menin katok ñan kejem in mweo, juon pris ej lelok ñan e juon jāje im juon basin. Ri jerawiwi eo ear likit pein ion bõran menin mour eo im kwalok bwid ko an. Men in ej kõkkar an bõklok jerawiwi jen ri jerawiwi eo ñan menin mour eo. Ilo ien eo, ri jerawiwi eo kar watōke bwe ejelok ruōn im menin mour eo ear bōk ruōn. Kinke menin mour eo ear bōk ruōn, ear aikuj in kōllā wōnāān jerawiwi. Ilo an kar mõn menin mour eo kin pein make, ri jerawiwi eo ear katakin e bwe jerawiwi ear kõmman mij eo an menin mour eo ejelok ruõn im bwe jerawiwi eo an enaj kar kõmman mij eo an Messaia eo ejelok ruõn.
10. Ke kar lelok juon menin mour in katok ñan aolepen eklejia eo, ta eo pris eo ear kōmmane kin bōtōktōk eo? Ta eo men in ej kõkkar kake?
“Pris eo eṃōj kapit e en bōktok jet iaan bōtōktōkin kau koṃaan eo ñan ṃōn kweilọk eo.Innem pris eo en likūt pein ilo bōtōktōk eo im katūktūk jiljilimjuon alen iṃaan Irooj, iṃaan veil eo” (Livitikōs 4:16, 17).
Uak: Ke kar lelok juon katok kin jerawiwi ko an aolepen eklejia eo, bōtōktōk eo kar bōk jen pris eo, eo ear jutak kin Jisōs (Dri Hibru 3:1), ilo jikin kwojarjar eo im kar lutōk iman katiin eo ear kōjepel ruum ko ruo. An Anij bed ilo turear in veil eo. Kin menin, jerawiwi ko an armij ro kar jolok im ilo kakōlkōl kar bōklok ñan jikin kwojarjar eo. Jerbal in kwalok kin bōtōktōk jen pris eo ej kwalok kin jerbal in kwalok nan eo an Jisōs ñan kij ilo lañ. Elikin an kar Jisōs mij ion debwāāl eo einwot juon katok kin jerawiwi, Ear jerkak im etal ñan lañ einwot pris eo ad ñan jerbal kin bōtōktōkin ilo jikin kwojarjar eo ilañ (Dri Hibru 9:11, 12 ). Bōtōktōk eo kar jerbale jān pris eo an laļ in ej jutak kōn Jisōs ej kōjerbal bōtōktōk eo An n̄an rekoot in jerawiwi ko ad ilo jikin kwojarjar eo ilōn̄, kwaļo̧k bwe rej jeorļo̧k bōd n̄e jej kwaļo̧ki ilo etan (1 Jon 1:9).
Einwot katok eo ad, Jisōs ej bōktok ñan kij juon mour eo emōj an oktak im jeorlok bwid ko otemjej.


11. Ekkar ñan jerbal ko ilo jikin kwojarjar eo, ilo ta jerbal ko ruo relap Jisōs ej jerbal ñan armij ro An? Ta tokjen ko remman jej bōki jen jerbal in kwalok nan eo An?
Kraist, kwojkwoj in kijone eo ad, kar katok kake kin kij (1 Korint 5:7). Innem, bwe ewōr ippād Pris Eḷap eo eḷap, eo ear deḷọñ ilo lañ ko, Jisōs Nejin Anij, jen dāpij wōt ad kwaḷọk bōd. Bwe ejjeḷọk ad Pris Eḷap eo e jab maroñ in tūriaṃo kōn ṃōjṇọ ko ad, a kar kapo e ilo men otemjej āinwōt kōj, ak ejjeḷọk an jerawiwi. Inem jen itok ilo peran ñan tron in jouj, bwe jen maroñ in bōk tiriamo im lo jouj ñan jibañ ilo ien aikuj (Dri Hibru 4:14–16 ).
Uwaak: Jisōs ej jerbal einwot katok kin jerawiwi ko ad im einwot ad pris eo elap ilañ. Mij eo an Jisōs einwot Lamb eo ad im Ri bōk jikin eo ad, im jerbal in kwalok nan eo an ekajur einwot Pris eo ad ilañ, rej kōmmane ruo men in bwilōñ ko rekabwilōnlōn ñan kij:
A. Juon oktak in mour eo eweeppān etan ļotak ekāāl, kōn aolep jerawiwi ko an m̧okta kar jeorļo̧k ( Jon 3:3–6 ; Rom 3:25 ).
B. Kajoor ñan mour jimwe ilo ien in im ilju jeklaj (Taitōs 2:14; Pilippai 2:13).
Menin kabwilōñlōñ kein ruo rej kōmman bwe juon armij en wānōk, melelen bwe ewōr juon kõtan eo ejimwe ikõtan armij eo im Anij. Ejelok juon ial ñan an juon armij maroñ in wānōk kin jerbal ko (kijejeto ko an make) kinke wānōk ej aikuj menin bwilōñ ko me Jisōs wōt emaron kōmmane (Jerbal 4:12). Juon armej ej erom wānōk ilo an lōke Rilo̧mo̧o̧r eo n̄an kōm̧m̧ane n̄an e ta eo ejjab maron̄ kōm̧m̧ane n̄an e make. Men in ej melelen nan in baibōl eo “wānōk kin tõmak.” Jej kajjitōk ippān Jisōs bwe en erom irooj in mour ko ad im lōke E n̄an kōm̧m̧ani menin bwilōn̄ ko rej aikuji ilo ad lukkuun jerbal ippān. Wānōk in, eo ej kōmmane ilo kabwilōñlōñ ñan kij im ilo kij jen Kraist, ej wānōk eo wōt emol ej bed. Aolep kain ko jet rej juon menin riab.

12. Ta kallim̦ur ko 6 me Baibõl̦ ej letok kõn wãnõk eo kar letok ñan kõj ikijjeen Jijej?
Uak: A. Enaj kalibubu jerawiwi ko ad mokta im watõk kij einwõt ejelok ad bwid (Aiseia 44:22; 1 Jon 1:9).
B. Kar kōmmane kij ilo nememen Anij ilo jinoin (Jenesis 1:26, 27). Jisōs ej kallimur bwe enaj bar kōjepļaaktok kij ñan wāween Anij (Dri Rom 8:29).
C. Jisōs ej letok ñan kij kōnan eo ñan mour wānōk innem letok ñan kij kajoor eo An ñan kōmmane (Dri Pilippai 2:13).
D. Jisōs, kōn kajoor in kabwilōn̄lōn̄ eo An, enaaj kōm̧m̧an bwe jen m̧ōņōņō in kōm̧m̧ane wōt men ko rej kam̧ōņōņōik Anij (Dri Hibru 13:20, 21 ; Jon 15:11).
E. Ej jolok ekajet in mij jen kij ilo an lelok ñan kij kin mour eo An ejelok jerawiwi im mij in pinmuur eo An (2 Korint 5:21).
F. Jisōs ej bōk eddo in kōjparok kōj tiljek mae ien eo ej jeblak im bōk kij ñan lañ (Pilippai 1:6; Jud 1:24).
Jisōs ej pojak in kakūrmool aolep kallimur kein raiboojoj ilo mour eo am! Kwoj pojak ke?
13. Ewõr ke an juon armej jerbal ñan an wãnõk ikijjeen tõmak?
“Ejjab aolep ro rej ba ñan Eō, ‘Irooj, Irooj,’ renaaj deḷọñ ilo aelōñ in lañ, a eo ej kōṃanṃan ankilaan Jema ilo lañ” ( Matu 7:21 ).
Uak: Aet. Jisōs eaar ba jej aikuj kōmman ankilaan Jemān. Ilo ien ko ilo Kallimur Mokta, juon armij eo emol an kar oktak ej bōktok lamb ko ñan katok, kwalok an buromõj kin jerawiwi im an kōnan bwe Irooj en tel ilo mour eo an. Rainin, meñe jejjab maroñ in kōmmane men in bwilōñ ko rej aikuj in walok ñan ad wānōk, jej aikuj bar kallimur ñan Jisōs aolep raan (1 Korint 15:31), kirtok E bwe en tel mour ko ad bwe menin bwilōñ kein ren maroñ walok. Jej aikuj in pokake im ļoor ijo Jisōs ej tōl ie ( Jon 12:26 ; Aiseia 1:18–20 ). Jerawiwi eo ad ej kōmman bwe jen kōnan bwe en wor ad make ial (Aiseia 53:6) im kin menin jej jumae Iroij, einwot an kar Satan kar kōmmane ilo jinoin (Aiseia 14:12–14). Kōtlok bwe Jisōs en iroij ilo mour ko ad jet ien ej einwot an bin einwot bōk juon mej ak jolok juon pein (Matu 5:29, 30), kinke jerawiwi ej juon men eo ej kōmman an armij ro idaak im maroñ in anjo ion wōt kin kajur in kabwilōñlōñ eo an Anij (Mark 10:27). Elōñ rej tõmak bwe Jisōs enaj bōk ñan lañ aolep ro rej baj ba wōt bwe rej bōk lomor, jekdon ta wāween aer mour. Ak men in ejjab āindein. Ej juon riab. Juon Rikirijin ej aikuj ļoor waanjon̄ak eo an Jisōs (1 Piter 2:21). Bōtōktōkin Jisōs ekajur emaron kōmmane men in ñan kij (Dri Hibru 13:12), ak elañe jej lelok ñan Jisōs aolepen maroñ in mour ko ad im lor ijo Ej tellok ie—meñe ial eo emaron in pen jet ien ( Matu 7:13, 14, 21 ).

14. Ta kar Ran in Kõllaajrak eo?
Uak ko:
Uak A. Juon alen ilo kajjojo yio, ilo raan in pinmuur, juon raan in ekajet eo ekwojarjar ej walok ilo Israel (Livitikōs 23:27). Aolep rar aikuj in kwalok aolep jerawiwi. Ro rar makoko rar jolok ir ilo ran eo jen jikin Israel (Livitikõs 23:29).
Uak B. Ruo got ko kar kãlet: Juon, got eo an Iroij eo juon, got in bwid eo, ej jutak kin Setan (Livitikõs 16:8). Goat eo an Irooj kar mõn im katok kake kin jerawiwi ko an armij ro (Livitikõs 16:9). Ak ilo raan in kar bōk bōtōktōk eo ñan jikin eo ekwojarjar otem kwōjarjar im lutōkḷọk ioon im iṃaan jikin tūriam̧o eo (Livitikōs 16:14). Ilo ran in ekajet in ejejjet wot pris eo elap ear deloñ ilo jikin eo ekwojarjar tata ñan iion Anij ilo jikin tiriamo eo.
Bōtōktōk eo kar lutōk (ej jutak kin katok eo an Jisōs) kar bōk jen Anij, im jerawiwi ko an armij ro kar kwaloki kar bōklok jen jikin kwojarjar eo ñan pris eo elap. Innem ear bōklok jerawiwi kein ñan got eo, eo kar bōk e ñan ene jemaden (Livitikōs 16:16, 20-22). Ilo wāween in, jikin kwojarjar eo eaar karreo jān jerawiwi ko an armej ro, ko kar bōkļo̧k n̄an ijo kōn bōtōktōk eo kar lutōkļo̧k im̧aan veil eo im kar kobaļo̧k ium̧win juon iiō.


15. Ran in Kōllaajrak eo ear ke kõkkar ak
kwalok kin juon ian karōk in lomor eo elap an Anij, einwot an kar bar jet ian ko an jikin kwojarjar eo ion lal im jerbal ko an?
“Emenin karreo kin men kein men ko ilo lõñ, a
men ko ilañ ippāñ katok ko remmanlok jen kein” (Dri Hibru 9:23 ).
Uak: Aet. Jerbal in karejar ko ilo raan eo rar kwalok kin jolok jerawiwi jen Priest eo Eutiej ilo jikin kwojarjar eo ilañ. Ilo bōtōktōk eo An ekar lutōk kar kōjerbale ñan ro kar jeje ilo bok in mour, Kraist enaaj kar kam̧ool pepe ko an armej ro An n̄an jerbal n̄an E indeeo. Ran in ekajet in ejenolok, einwot eo ilo Yom Kippur eo an Israel, ear kwalok kin pinmuur eo eliktata ñan lal in. Jen kakōlkōl in raan in pinmuur eo etto, aolep armij rej liki bwe Pris eo ad eutiej, Jisōs, ej bed wot ilo lañ ñan armij ro An im ej jutak im pojak in jolok jerawiwi ko an aolep ro rej tõmak ilo bōtōktōk eo An emwij lutōklok. Pinmuur eo eliktata ej tellok ñan ekajet eo eliktata, eo ej kajimwe kajitok in jerawiwi eo ilo mour an kajjojo armij, im ej walok ilo mour ak mij.
Men ko Relukkun Aorōk
Kwonaj loe ilo Study Guide ko ruo rej itok bwe kakōlkōl eo an jikin kwojarjar eo ion lal im elaptata Ran in Pinmuur eo ear kwalok kin men ko relap renaj walok ilo ien jemlokin, ko Anij enaj kōmmani jen jikin kwojarjar eo ilañ.
Ran in ekajet eo
Ilo Bok in Katak eo tok juon, jenaaj etale juon kanaan eaorõk ilo Baibõl̦ eo me Anij ej karõk juon raan ñan an jino ekajet eo ilañ. Emool ej juon men in kamõnõnõ!
16. Kwoj mõnõnõ ke in bõk mol eo me emaroñ ekãl ñan yuk, einwõt an Anij kwalok kake?
Uwaak: